Gljive su idealna letnja hrana jer su niskokalorične, što nam omogućava da ih po vrednosti svrstamo između mesa i povrća. Bolje ih je koristiti češće kao prilog nego kao glavno jelo. Bogate su belančevinama, mineralima, vitaminima i nekim šećerima, a siromašne mastima. Mogu se koristiti sirove, marinirane, pržene, pečene, kuvane, sušene, salamurene, već prema vrsti...
ŽIVE ILI PEČENE?
Neke gljive (kao što su npr. smrčak, lisičarka, šumsko pile itd.) moramo pre upotrebe termički obraditi inače ne bi bile pogodne za konzumiranje. Druge, opet, kao što su šampinjoni, kneginje, golubače na primer, možemo jesti sirove, ali treba voditi računa o količini, s obzirom na to da se i najukusnije gljive relativno teško vare. Jedna osoba ne bi trebalo da pojede više od 1 do 1,5 kilograma svežih (100-150 g suvih) gljiva nedeljno.
LISIČARKE
Od početka leta pa do sredine jeseni ove gljive se mogu naći po našim šumama. Izgled plodnih tela je karakterističan: drška postepeno prelazi u šešir koji je sa donje strane naboran (žilice). Cela gljiva je žute boje, prijatnog mirisa koji podseća na kajsiju i isprva slatkastog pa onda ljutog ukusa. Najbolji ukus ova gljiva postiže ako se priprema sveža.
Rižoto od lisičarki
Za četiri osobe nam je potrebno 500 g lisičarki, 600 g skuvanog pirinča, 3 kašike ulja, 1 glavica crnog luka, 2 čena belog luka, sitno sečen list peršuna, mleveni biber i so. Skuvan pirinač isprati vrućom vodom i ocediti. U široj posudi, na ulju izdinstati luk, dodati na komade isečene gljive i začine. Kada ispari sva voda, sipati oceđen pirinač i promešati. Servira se i toplo i hladno.
VRGANJ
Vrganji rastu po šumama tokom leta i jeseni. Pojedini primerci mogu biti zaista veliki tako da nije redak slučaj da su šeširi mesnati i širine do 20 pa i 30 cm. Sveža i mlada plodna tela se mogu marinirati, ali specifičnu aromu po kojoj je nadaleko poznat, vrganj dobija sušenjem.
Krem čorba od suvih vrganja
Za četiri osobe nam je potrebno oko 15 g suvih pečuraka (dve ravne kašike praha ili dve vrhom pune supene kašike drobljenih gljiva), 2 kocke za supu, 1 kašika brašna i kisela pavlaka po želji. U 1 l hladne vode umutiti gljive i brašno, ako su komadi krupniji, čekati par sati da rehidriraju, ako je u pitanju prah, odmah grejati do ključanja. U ključalu smešu dodati kocke, prokuvati par minuta i začiniti pavlakom. Sve vreme mešati. Servirati vruće, a po želji dodati sitno sečeni list peršuna i celera, ili koju kap limunovog soka.
BUKOVAČA
U prirodi bukovača plodi tokom jeseni, zime i ranog proleća, nastanjujući stabla i panjeve, najčešće listopadnog drveća. Ali bukovače se sada i gaje, tako da ih u prodaji ima tokom čitave godine. Najukusniji deo bukovače je njen šešir, koji kao šnicla, spremljen na različite načine, veoma podseća na meso. Neki smatraju da ukus bukovače podseća na ćuretinu.
Bukovače spremljene na kineski način
Osnovna filozofija ovakvog spremanja hrane je sitno sečenje. Kad se radi o bukovači, treba je seći na tanke rezance, popreko na pravac rasta njenog šešira. Za četiri osobe nam treba 300 g bukovača, oko 500 g raznog povrća (šargarepe, kupusa, krastavca, paradajza, luka itd.) i 150 g bilo kojeg posnog mesa. Sve namirnice, sečene sitno kao i gljive, kratko se proprže na vrelom ulju oko dva minuta. Prilog su neizbežni pirinač i soja sos, a od začina su dozvoljene sve egzotične varijante. Hladno belo vino se podrazumeva.
Pržene bukovače
Bukovača nije gljiva koju možete pripremati na mnogo načina, kao na primer šampinjone. Njen izvrstan ukus lako dolazi do izražaja i u najjednostavnijim receptima kao što je ovaj. Za četiri osobe nam treba 1,2 kg bukovača, 1 dl ulja i so. Šešire kratko pržimo u vrelom ulju (drške koje smo odstranili možemo upotrebiti za čorbu) dok ne porumene, ocedimo, pa tek onda posolimo! Služimo ih vruće, uz neki od sledećih priloga: bareni karfiol, ili bareni krompir, ili spanać, ili pirinač. Salata zelena ili slatki kupus, preliv po ukusu, a izuzetno, vino može da bude i crno.
субота, 27. јун 2009.
субота, 6. јун 2009.
O jagodama
Vitamini
Ovo bobičasto voće je bogato vitaminima koji su veoma važni za imunitet. Tokom dana je dovoljno da pojedete jednu porciju jagoda (150 grama) da biste uneli potrebnu količinu vitamina C u organizam. Takođe, u porciji od 150 grama nalazi se dovoljno folne kiseline koja je potrebna organizmu na dnevnom nivou. Folna kiselina je veoma bitna, posebno kod trudnica, jer njen nedostatak može da utiče na razvoj ploda. Takođe, ova kiselina štiti srce i krvne sudove, a njen nedostatak može da izazove depresiju.
Dijetalna vlakna
Jagode su bogate dijetalnim vlaknima za koja je dokazano da smanjuju nivo holesterola u krvi. Sadrže veliku količinu vode i pomoći će vam da se lakše obračunate s kilogramima. Naime, jagode su bogate vodom (90 odsto), siromašne šećerom (10 odsto), celulozom i masnoćama. Ovo je jedno od najmanje kaloričnih voća (samo 35 kcal na 100 g).
Antioksidant
Jagode su i odlična ispomoć u borbi protiv karcinoma i srčanih bolesti, jer pomažu uništenju slobodnih radikala iz kiseonika. Poslednja istraživanja su potvrdila da jagode vode po svojim antioksidativnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, odmah iza kupina i borovnice. Ali to nije sve, jagode imaju diuretična i lagano laksativna svojstva. Vrlo su osvežavajuće i otvaraju apetit. Ako ih koristite kao masku za telo, osvežićete kožu i ten i sprečićete stvaranje bora.
Alergija
Ali, pre svega budite oprezni, jer jagode spadaju u namirnice koje oslobađaju histamine: otpuštajući histamin u organizam, kod osoba s predispozicijom mogu da izazovu alergije, posebno urtikariju, s kojom se treba boriti na način da priviknemo organizam da jede jagode (naravno postepeno...). Osobe sklone koprivnjači (posebno deca) treba da izbegavaju jagode.
Kozmetika
Sveže jagode otklanjaju neželjenu obojenost naših zubi, jednostavno žvakanjem nekoliko minuta. Potom se zubi isperu mlakom vodom s prstohvatom sode bikarbone. Polovinom jagode možete da istrljate lice da biste ga izbeleli. Na opekotine od sunca na koži možete utrljati sok od jagode, a potom isprati mlakom vodom.
Lekovit list
Listovi jagode obiluju taninom koji se uspešno upotrebljava za lečenje dijareje, deluje i kao diuretik, to jest podstiče mokrenje. Koristi se protiv spoljašnjih hemoroida, a kao rastvor za ispiranje usta služi protiv lošeg zadaha.
Primena u medicini
U lečenju se zbog kvaliteta, obilja vitamina i drugih hranljivih materija prednost daje šumskim jagodama. Za lečenje se koriste plod, lišće i koren. Plod se bere u junu, julu i avgustu, lišće u maju, junu, julu i avgustu, a koren u septembru. Od svih delova plod je najzanimljiviji jer sadrži deset odsto šećera i jedan procenat slobodnih organskih kiselina (limunska, vinska, jabučna), pektina, mineralnih sastojaka, aromatičnih jedinjenja, karotena, vitamina C. Delotvorne su i u lečenju fizičkih i psihičkih slabosti.
Ovo bobičasto voće je bogato vitaminima koji su veoma važni za imunitet. Tokom dana je dovoljno da pojedete jednu porciju jagoda (150 grama) da biste uneli potrebnu količinu vitamina C u organizam. Takođe, u porciji od 150 grama nalazi se dovoljno folne kiseline koja je potrebna organizmu na dnevnom nivou. Folna kiselina je veoma bitna, posebno kod trudnica, jer njen nedostatak može da utiče na razvoj ploda. Takođe, ova kiselina štiti srce i krvne sudove, a njen nedostatak može da izazove depresiju.
Dijetalna vlakna
Jagode su bogate dijetalnim vlaknima za koja je dokazano da smanjuju nivo holesterola u krvi. Sadrže veliku količinu vode i pomoći će vam da se lakše obračunate s kilogramima. Naime, jagode su bogate vodom (90 odsto), siromašne šećerom (10 odsto), celulozom i masnoćama. Ovo je jedno od najmanje kaloričnih voća (samo 35 kcal na 100 g).
Antioksidant
Jagode su i odlična ispomoć u borbi protiv karcinoma i srčanih bolesti, jer pomažu uništenju slobodnih radikala iz kiseonika. Poslednja istraživanja su potvrdila da jagode vode po svojim antioksidativnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, odmah iza kupina i borovnice. Ali to nije sve, jagode imaju diuretična i lagano laksativna svojstva. Vrlo su osvežavajuće i otvaraju apetit. Ako ih koristite kao masku za telo, osvežićete kožu i ten i sprečićete stvaranje bora.
Alergija
Ali, pre svega budite oprezni, jer jagode spadaju u namirnice koje oslobađaju histamine: otpuštajući histamin u organizam, kod osoba s predispozicijom mogu da izazovu alergije, posebno urtikariju, s kojom se treba boriti na način da priviknemo organizam da jede jagode (naravno postepeno...). Osobe sklone koprivnjači (posebno deca) treba da izbegavaju jagode.
Kozmetika
Sveže jagode otklanjaju neželjenu obojenost naših zubi, jednostavno žvakanjem nekoliko minuta. Potom se zubi isperu mlakom vodom s prstohvatom sode bikarbone. Polovinom jagode možete da istrljate lice da biste ga izbeleli. Na opekotine od sunca na koži možete utrljati sok od jagode, a potom isprati mlakom vodom.
Lekovit list
Listovi jagode obiluju taninom koji se uspešno upotrebljava za lečenje dijareje, deluje i kao diuretik, to jest podstiče mokrenje. Koristi se protiv spoljašnjih hemoroida, a kao rastvor za ispiranje usta služi protiv lošeg zadaha.
Primena u medicini
U lečenju se zbog kvaliteta, obilja vitamina i drugih hranljivih materija prednost daje šumskim jagodama. Za lečenje se koriste plod, lišće i koren. Plod se bere u junu, julu i avgustu, lišće u maju, junu, julu i avgustu, a koren u septembru. Od svih delova plod je najzanimljiviji jer sadrži deset odsto šećera i jedan procenat slobodnih organskih kiselina (limunska, vinska, jabučna), pektina, mineralnih sastojaka, aromatičnih jedinjenja, karotena, vitamina C. Delotvorne su i u lečenju fizičkih i psihičkih slabosti.
Пријавите се на:
Постови (Atom)
